Voda i kopno: skrivene veze ekosustava

Kada razmišljamo o vodi i kopnu, često zamišljamo jasnu granicu. Ribe ostaju u rijekama, šume pripadaju sisavcima, a krošnjama vladaju ptice i kukci. No priroda je mnogo složenija od toga. Energija i nutrijenti stalno kruže i protječu između slatkovodnih i kopnenih ekosustava, potajno oblikujući život s obje strane.

U proteklih nekoliko desetljeća znanstvenici su otkrili da je granica između vode i kopna puno propusnija nego što se prvotno mislilo. Slatkovodni i kopneni ekosustavi ne samo da se međusobno oblikuju, već su i međusobno ovisni.

Kako vodeni predatori utječu na život na kopnu 

Što kada bismo vam rekli da ribe, iako žive pod vodom, mogu utjecati na zmije i cvijeće na kopnu?

Poznato istraživanje koje su proveli Knight i suradnici pokazalo je koliki utjecaj vršni predatori u vodi mogu imati na okolne kopnene ekosustave. U njihovim eksperimentalnim jezerima ribe su bile vršni predatori i hranile su se ličinkama vretenaca. Manje ličinki značilo je manje odraslih vretenaca na kopnu.
S manjim brojem vretenaca, pčele su imale manje predatora te su mogle više oprašivati biljke oko jezera, što je dovelo do veće oplodnje biljaka. U jezerima bez riba dogodilo se suprotno: više vretenaca značilo je manje pčela i manje oprašivanja.

Picture 1. Adriatic brook trout in Neretva River (@Bruno D'Amici/TNC)
Slika 1. Jadranska (mekousna) pastva u rijeci Neretvi (@BrunoD’Amici/TNC)

Nemojte misliti da su vretenca zbog toga „negativci“. Svaki ekosustav ima svoju ravnotežu, a problemi nastaju kada se ta ravnoteža poremeti, osobito zbog invazivnih vrsta.

Nevjerojatan primjer znanstvenici su uočili u visokoplaninskim jezerima u Sierri Nevadi. Nakon što su pastrve unesene kao strane vrste, predacijom nad jajima i punoglavcima značajno su smanjile populaciju žaba. Time se smanjila i populacija zmija koje su ovisile o žabama kao glavnom izvoru hrane.
Samo jedna unesena vrsta, koja je preuzela ulogu vršnog predatora, pokrenula je lančanu reakciju koja je prešla granice ekosustava, fenomen koji ekolozi nazivaju trofičkom kaskadom.

Picture 2. The edible frog lurking in a pond
Slika 2. Zelena žaba viri iz lokve (@GeaLukšić)

Kada rijeke hrane šume

U većim, tekućim slatkovodnim ekosustavima poput rijeka ove su interakcije teže uočljive, no upravo su zbog toga još zanimljivije.  

Mnogi predatori u obalnim zonama ovise o plijenu koji potječe iz slatkih voda, a završava na kopnu. Jedan od važnijih primjera su vodeni kukci koji u odraslom stadiju izlaze na kopno. Upravo tada postaju važan izvor hrane za paukove, kornjaše i druge predatore uz obalu.

Istraživanja su pokazala da se predatori poput paukova i kornjaša mogu natjecati za hranu s invazivnim ribama. Budući da ribe, osobito invazivne, konzumiraju velik broj kukaca u ličinačkom stadiju, smanjuju količinu plijena koji izlazi na kopno. Kao rezultat toga, znanstvenici su otkrili da su se populacije paukova smanjile jer njihova glavna hrana nikada nije stigla na kopno.

Slika 3. Vodencvjetovi u odraslom stadiju, Patagonia, Argentina (@ TimothyBoucher/TNC)

Jedan povezani sustav

Priroda ne funkcionira u izoliranim dijelovima. Ona djeluje kao usko povezani sustav u kojem i naoko mala promjena, poput dodavanja ili uklanjanja vršnog predatora, može pokrenuti kaskadni efekt kroz više ekosustava.

Iako su znanstvenici otkrili mnoge povezanosti među ekosustavima, brojne veze još uvijek ostaju skrivene. Upravo ta kompleksnost pokazuje zašto zaštita prirode mora biti holistička i temeljena na znanstvenim spoznajama. Zaštita jednog ekosustava često znači zaštitu mnogih drugih u isto vrijeme.

 

Izvori

  • Paetzold, A., Schubert, C. J., & Tockner, K. (2005). Aquatic Terrestrial Linkages Along a Braided-River: Riparian Arthropods Feeding on Aquatic Insects. Ecosystems, 8(7), 748–759. https://doi.org/10.1007/s10021-005-0004-y  
  • Matthews, K. R., Knapp, R. A., & Pope, K. L. (2002). Garter Snake Distributions in High-Elevation Aquatic Ecosystems: Is There a Link with Declining Amphibian Populations and Nonnative Trout Introductions? Journal of Hepetology, 36 (1), 16-22. https://doi.org/10.2307/1565796  
  • Knight, T. M., McCoy, M. W., Chase, J. M., McCoy, K. A., & Holt, R. D. (2005). Trophic cascades across ecosystems. Nature, 437(7060), 880–883. https://doi.org/10.1038/nature03962  
  • Jackson, M. C., Woodford, D. J., Bellingan, T. A., Weyl, O. L. F., Potgieter, M. J., Rivers‐Moore, N. A., Ellender, B. R., Fourie, H. E., & Chimimba, C. T. (2016). Trophic overlap between fish and riparian spiders: Potential impacts of an invasive fish on terrestrial consumers. Ecology and Evolution, 6(6), 1745–1752. https://doi.org/10.1002/ece3.1893  

 

Naslovna fotografija: rijeka Ribnik  (@ChipCarroon)