Rijeka Ćehotina najsjevernija je rijeka u Crnoj Gori. Izvire podno planine Stožer i teče 125 kilometara prije nego što se ulije u Drinu u Bosni i Hercegovini. Pravi je skriveni dragulj, nedovoljno poznat čak i među stanovnicima Pljevalja, grada koji se pitkom vodom opskrbljuje upravo iz Ćehotine.

Ipak, Ćehotina je dobro poznata stručnjacima za slatkovodne ekosustave kao jedno od najvažnijih prirodnih mrijestilišta salmonidnih vrsta riba. Premda se tijekom godina mijenjala, i dalje obiluje potočnom pastrvom i lipljenom, kao i mladicom, kraljicom brzaka rijeke Ćehotine.

U gornjem toku rijeka protječe kroz kanjon i ima obilježja prave planinske rijeke, dok je u donjem toku mirna i pitoma. Osim riba koje privlače ribolovce i mušičare, rijeka i njezino okruženje predstavljaju prirodno stanište brojnim biljnim, gljivičnim i životinjskim vrstama. Među njima su ugroženi kamenjarski rak, endemska grčka potočna žaba, veličanstveni suri orao, smeđi medvjed i divlja mačka.

Gornji tok rijeke krije i brojne kulturno-povijesne spomenike. U špiljama koje okružuju rijeku arheolozi su pronašli najstarije tragove ljudskog naseljavanja koji potječu još iz paleolitika. Dodatnu posebnost cijelom području daje tradicionalna seoska arhitektura. Izgrađene od prirodnih materijala dostupnih u okolini, ove kuće danas imaju velik potencijal za privlačenje posjetitelja koji traže autentična iskustva u netaknutoj prirodi.

Prepoznajući prirodne i kulturne vrijednosti gornjeg toka Ćehotine, naši partneri iz organizacija Eco-Team i The Nature Conservancy, u suradnji s WWF Adria i lokalnom udrugom Da Zaživi Selo, pokrenuli su inicijativu za osnivanje Parka prirode Gornja Ćehotina. Novi park prirode doprinijet će zaštiti prirodnih i kulturnih vrijednosti ovog područja te stvoriti nove mogućnosti za lokalne zajednice, osiguravajući njegovu dugoročnu održivost.​‌